Voditelj brodice
kategorije „B“

Šest dana do ispita

Ne čitaj ovo kao knjigu. Pravilo je jednostavno: pročitaj modul → odmah riješi kviz ispod njega → sutradan ponovi kvizove od jučer prije nego kreneš dalje. Odgovaranje po sjećanju uči 2–3× brže od ponovnog čitanja. Zato je ovdje pitanja više nego teksta.

Što je ispit i što smiješ s dozvolom

Program ispita — pet predmeta

1. Pomorska plovidba (navigacija)
2. Motoristika i zaštitne mjere
3. Pomorstvo, propisi i meteorologija
4. Manevriranje brodicom, sigurnost plovidbe i pružanje prve pomoći
5. Pomorska radiotelefonska služba

Ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u lučkoj kapetaniji ili u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Prva pomoć se priznaje ako predočiš vozačku dozvolu ili drugu ispravu iz koje se vidi da si je položio.

Što smije voditelj brodice kategorije B

• Upravljati brodicama za osobne potrebe u području plovidbe III i IV.
• Upravljati brodicama za prijevoz tereta i ribolov u području III i IV.
• Upravljati brodicama za prijevoz putnika u području IIIb, IIIc i IV.
• Upravljati jahtama do 18 m za osobne potrebe u području III i IV.
• Upravljati jahtama do 18 m za gospodarske namjene koje se iznajmljuju bez posade, u III i IV.
• Biti član posade brodice za osobne i gospodarske namjene u području III i IIIa.
• Biti član posade brodice za prijevoz putnika u području I i II.
• Biti član posade jahte od 18 do 24 m, neovisno o namjeni i području plovidbe.

Kategorija A, za usporedbu: samo brodice za osobne potrebe do 7 m i do 15 kW, u područjima IIIa, IIIb, IIIc i IV.

Pomorska plovidba (navigacija)

Navigacija je stručno vođenje brodice iz luke polazišta do luke odredišta. Ovdje se uči čitati kartu, odrediti kurs i poziciju, i prepoznati oznake na moru.

Publikacije za pomorce

Sve pomorske publikacije u Hrvatskoj izrađuje i izdaje Hrvatski hidrografski institut (HHI) sa sjedištem u Splitu.

Vrste pomorskih karata

Dijele se prema veličini područja koje prikazuju. Što je područje manje, to je karta detaljnija.

U pomorstvu se koriste karte u Merkatorovoj projekciji — na njoj su meridijani i paralele ravne linije koje se sijeku pod pravim kutom, pa se kurs ucrtava kao ravna crta.

Čitanje pomorske karte

Legenda je pri vrhu karte: koje područje karta pokriva, razmjer, i da su visine i dubine u metrima. Razmjer 1:200.000 znači da je 1 mm na karti = 200.000 mm = 200 m u prirodi.

Razmjer — pazi na logiku: manji razmjer = krupnija karta = više podataka = sigurnija za plovidbu. Veći razmjer = sitnija karta = prikazuje veće područje, manje detalja.

Instalacije, sidrišta i dno

• Crvene vijugave linije = podmorski kabeli (struja, telefon).
• Crvene i crne isprekidane linije = podmorski cjevovodi (voda, nafta, plin, kanalizacija).
• Nad instalacijama je zabranjeno sidrenje i koćarenje. Na kraju instalacije na obali stoji bijela ploča s crnim naopako postavljenim sidrom, vidljiva s mora.
• Crveno prekriženo sidro na karti = zabrana sidrenja.
• Crveno sidro (normalno, u uokvirenom području) = sidrište za brodove s opasnim teretima.
• Crno sidro (normalno) = preporučljivo sidrište za sve ostale brodove.
• Brojevi: na moru = dubina, na kopnu = visina točke iznad mora, uvijek u metrima.

Slova = vrsta dna: M mulj · P pijesak · K kamen · Š šljunak · Šk školjke · Kor koralji · T trava · Hr hrid.

Pomorska svjetla i njihova karakteristika

Boje se pišu slovom: B bijelo, Z zeleno, C crveno, Ž žuto. Simbol svjetla na karti je crvene boje.

Lučka svjetla: gledano s morske strane prema ulazu u luku — lijevo crveno, desno zeleno.

Karakteristika svjetla sadrži: boju, način svijetljenja, period u sekundama, visinu iznad mora u metrima i domet u miljama. Broj u zagradi = broj bljeskova u grupi. Kratica „Pot“ = sektor zatamnjenja.

Crveni i zatamnjeni sektori najčešće pokrivaju područja opasna za plovidbu. Ako se nađeš u takvom sektoru, promijeni kurs dok ne izađeš u bijelo svjetlo.

IALA — sustavi oznaka

IALA je Međunarodno udruženje svjetioničarskih službi; u Hrvatskoj oznake postavlja i održava PLOVPUT (Split).

• Lateralni (bočni) sustav — označava lijevu i desnu stranu kanala/prolaza i ulaze u luke. Cijela Europa uključujući Jadran je ZONA A: desna strana zelena (noću zeleno svjetlo), lijeva strana crvena (noću crveno).
• Kardinalni sustav — označava sigurnu stranu (najdublju vodu) pored opasnosti. Žuto-crne oznake s kombinacijom dva čunja na vrhu. Kvadrantalno: N kvadrant je između NW i NE, pa dalje E, S, W u smjeru kazaljke.
• Oznaka usamljene opasnosti: crno-crveno-crna, s dvije crne kugle na vrhu. Izbjegni je promjenom kursa.

V pl (vidi plan) bez broja = uputa na uvećani detalj već ucrtan na karti. V pl s brojem = treba kupiti plan tog područja.

Plovni put i balisaža — kako oznake izgledaju

Plovni put je morski pojas dovoljno dubok i širok, po potrebi obilježen, koji služi za odvijanje plovidbe. Balisaža je sustav označavanja plovnog puta, opasnosti i točaka važnih za orijentaciju.

Trik za kardinalne: vrhovi stožaca "pokazuju" gdje je sigurna voda. Sjeverna oznaka — oba vrha gore. Južna — oba vrha dolje. Istočna — vrhovi razmaknuti (kao slovo E ležeći). Zapadna — vrhovi spojeni u sredini (kao pješčani sat, W).

Sustav odvojenog prometa

U prometno gustim tjesnacima i prilazima velikim lukama promet se dijeli u trake za suprotne smjerove, odvojene zonom razdvajanja. Pravila su jednostavna: plovi u smjeru svoje trake, ulazi i izlazi pod što manjim kutom, a ako moraš presjeći sustav, čini to okomito na smjer trake i što brže. Plovila kraća od 20 m i jedrenjaci ne smiju smetati plovilu na mehanički pogon koje koristi traku. U Jadranu ovakvih sustava praktički nema, pa je pitanje najčešće samo načelno.

Kurs, azimut, ruža kompasa

Ruža kompasa: 0° = N sjever, 90° = E istok, 180° = S jug, 270° = W zapad. Kvadranti: I 0–90°, II 90–180°, III 180–270°, IV 270–360°.

Kurs se s karte uzima pomoću dva navigacijska trokuta: jednim pokriješ ucrtanu liniju kursa, drugim klizanjem dovedeš hipotenuzu u centar najbliže ruže kompasa i očitaš vrijednost na obodu.

Magnetski kompas

Služi za orijentaciju i, prije svega, za održavanje kursa. Najvažniji dio je kotao, obavezno od nemagnetskog materijala. U kotlu je tekućina (mješavina destilirane vode i alkohola) i jedan ili dva para magnetskih štapića u smjeru sjever–jug. Kotao je pričvršćen kardanskim sustavom da ruža ostane vodoravna u svim uvjetima. Na unutarnjoj strani kotla je pramčanica ispod koje se očitava kurs. Mora imati osvjetljenje i zaštitnu kapu. Postavlja se u uzdužnicu brodice ili paralelno s njom.

Varijacija i devijacija — dvije pogreške kompasa

Magnetski kompas ne pokazuje pravi sjever. Dvije stvari ga odvlače, i obje imaju svoje ime.

Zbog toga razlikujemo kurseve:

• Kp — kurs pravi: onaj koji ucrtaš na karti, mjeren od pravog meridijana.
• Km — kurs magnetski: kurs pravi ispravljen za varijaciju.
• Kk — kurs kompasni: ono što stvarno očitaš na kompasu, dodatno pomaknuto za devijaciju.

Varijacija i devijacija zajedno čine ukupnu popravku kompasa. Ako su obje istočne (E) zbrajaju se kursu, ako su zapadne (W) oduzimaju se.

Žiroskop i žirokompas

Žiroskop je instrument čiji je glavni dio zvrk koji se vrti velikom brzinom i zbog toga zadržava smjer osi vrtnje u prostoru, bez obzira kako se plovilo naginje i okreće.

Žirokompas je uređaj koji to svojstvo koristi za navigaciju: pokazuje pravi (geografski) sjever, a ne magnetski. Zato nema ni varijaciju ni devijaciju — to mu je glavna prednost pred magnetskim kompasom. Mane su mu da mu treba vrijeme da se "uhoda" nakon uključivanja i da ovisi o električnom napajanju. Na brodicama ga praktički nema, ugrađuje se na veće brodove.

Brzina, dubina, udaljenost, pozicija

Terestrička navigacija je vođenje plovila uz obalu pomoću vidljivih objekata na kopnu — svjetionika, rtova, tornjeva, crkava, uočljivih vrhova. Suprotstavlja se astronomskoj (po nebeskim tijelima) i elektroničkoj navigaciji (GPS, radar). Za voditelja brodice to je osnovni način rada.

Zemljopisna širina i dužina

• Širina (φ): koliko si udaljen od ekvatora, luk po meridijanu. 0° na ekvatoru, 90° na polovima. Skala je lijevo i desno na karti. Za cijeli Jadran uvijek N.
• Dužina (λ): koliko si udaljen od početnog (Greenwich) meridijana, luk po ekvatoru. 0° na Greenwichu, 180° na protumeridijanu. Skala je gore i dolje. Za cijeli Jadran uvijek E.

Pozicija se piše u stupnjevima, minutama i desetinama minute: 43° 25,6' N — 16° 38,7' E.

Načini određivanja pozicije

1. Istovremenim opažanjem dva ili više azimuta poznatih objekata (potreban smjerni aparat).
2. Približnim smjerom i udaljenošću od poznatog objekta.
3. Zbrojena (približna) pozicija: iz poznatog kursa, proteklog vremena i prosječne brzine.
4. Radarom: dovoljan je azimut + udaljenost na jedan poznati objekt.
5. GPS-om: izravno očitanje.

Elektronička pomagala

• Radar — otkriva objekte u slaboj vidljivosti radi izbjegavanja sudara. Odašilje elektromagnetske valove koji se odbijaju od objekata; koristi istu (rotirajuću, usmjerenu) antenu za odašiljanje i primanje. Valovi putuju brzinom svjetlosti 300.000 km/s, pa radar mjeri vrijeme u mikrosekundama. Jedino se radarom može izmjeriti udaljenost do objekta.
• ARPA — nadogradnja radara za automatsko ucrtavanje i izbjegavanje sudara. Sama prati uočene mete, računa im kurs i brzinu, procjenjuje najbližu točku mimoilaženja i upozorava alarmom ako postoji rizik od sudara. Slika je kvalitetnija od običnog radara.
• GPS — satelitski sustav od približno tridesetak orbitalnih satelita; daje poziciju, vrijeme i drugo.
• ECDIS — sustav elektroničkih karata na zaslonu, umrežuje se s ostalim uređajima, pozicija je stalno vidljiva. HHI izdaje ENC karte. I njih treba ispravljati i ažurirati kao papirnate.

Motoristika i zaštitne mjere

Ne traži se mehaničarsko znanje. Traži se: kako motor radi u načelu, što provjeriš prije isplovljenja, i što je zabranjeno bacati u more.

Podjela motora

Ugrađeni i izvanbrodski · dvotaktni i četverotaktni · jednocilindrični i višecilindrični · benzinski (Otto) i dizelski. Upućivanje može biti ručno, električno ili komprimiranim zrakom.

Uz kupljeni motor dobiješ tri dokumenta: račun, jamčevni list i naputak za rukovanje motorom.

Dvotaktni i četverotaktni motor — razlika koja se stalno pita

Prvo razumij riječ takt: to je jedan hod klipa od jedne mrtve točke do druge, dakle pola okretaja koljenastog vratila. Sve ostalo slijedi iz toga: četverotaktni motor troši četiri hoda na jedan radni takt, dvotaktni samo dva.

Četverotaktni: radni takt svaki drugi okretaj

Četiri takta = dva puna okretaja koljenastog vratila = jedan radni takt. Ventilima upravlja bregasta osovina, koja se zato okreće upola sporije od koljenaste. Podmazivanje je zasebno: ulje živi u karteru i uljna ga pumpa tjera kroz filtar do ležajeva.

Dvotaktni: radni takt svaki okretaj

Dva takta = jedan okretaj = radni takt u svakom okretaju. Zato dvotaktni motor nema ventile ni bregastu osovinu — umjesto njih ima kanale (usisni, preplavni, ispušni) koje otvara i zatvara sam klip svojim tijelom. Kućište koljenastog vratila mu služi kao pretkomora za punjenje, pa u njemu ne može stajati ulje — zato se podmazuje uljem pomiješanim u gorivu.

Prije upućivanja motora — provjeri

1. Količinu goriva i dovod goriva od spremnika do motora.
2. Količinu ulja za podmazivanje — baždarenom šipkom.
3. Sustav za hlađenje.
4. Akumulator, ako je upućivanje električno.
5. Preporuka: pregledati brodski vijak i provjeriti je li slobodan.

Zaustavljanje motora

Prije gašenja pusti motor da nekoliko minuta radi u praznom hodu da se ravnomjerno ohladi. Benzinski se gasi prekidom paljenja (ključ, prekidač), dizelski prekidom dovoda goriva (stop-poluga ili elektromagnetski ventil) — dizel nema svjećicu pa se ne može ugasiti prekidom iskre. Nakon gašenja: kopča u neutralni položaj, isključi glavnu sklopku akumulatora, i preporučeno zatvori ventil za ulaz mora.

Podmazivanje

Zadaće ulja: smanjuje trenje, hladi, brtvi, čisti i štiti od korozije. Mijenja se nakon broja radnih sati iz naputka proizvođača, zajedno s uljnim filtrom.

Hlađenje

Zračno (provjeri je li ventilator slobodan) ili vodeno. Vodeno može biti:

• Izravno (direktno) — morska voda ulazi u motor, hladi ga i izlazi. Jeftinije i češće u uporabi.
• Neizravno (indirektno) — motor se hladi slatkom vodom iz hladnjaka (kilera), a hladnjak hladi morska voda.

Kontrola motora u radu

Osluškivanjem i opipavanjem izlazne vode, ili instrumentima: manometar (tlak ulja), termometar (temperatura rashladnog medija), ampermetar, voltmetar, brojilo okretaja, nivokaz goriva. Ulje se mijenja nakon broja radnih sati propisanog u naputku proizvođača.

Dijagnosticiranje kvarova i njihovo otklanjanje

Zasebna točka u zapisniku. Logika je uvijek ista: motoru trebaju gorivo, zrak, iskra (kod benzinca), kompresija i hlađenje. Kvar je uvijek nedostatak nečega od toga.

Brodske instalacije

Zasebna točka zapisnika. Na brodici razlikujemo nekoliko sustava:

Krcanje goriva — postupak

1. Iskrcati sve osobe osim posade.
2. Postaviti natpis o zabrani pušenja.
3. Staviti protupožarni aparat u pripravu.
4. Zatvoriti sve otvore na palubi da gorivo ne iscuri u more.
5. Voditelj brodice mora uvijek biti u blizini mjesta utakanja.

Protupožarni aparat

Mora biti odobrenog tipa, određene težine i sadržaja, s uputama za rukovanje i rokom trajanja. Ako je rok istekao — na servisiranje u ovlašteni servis. Punjenje: prah, pjena, voda ili CO₂.

Zaštitne mjere i konstrukcija

• Podnice u strojarskom prostoru moraju biti od rebrastog (protuklizajućeg) lima. Svaku mrlju goriva ili ulja odmah obrisati.
• Brodica za prijevoz putnika s potpunom palubom: ograda 80 cm iznad palube, razmak između prečaka do 20 cm, ili čvrsta mreža.
• Ribarske brodice: čvrsta puna ograda na vratima nadgrađa visine 30 cm.
• Prostor ugrađenog motora mora biti odvojen zaštitnom pregradom ili sandukom od prostora za putnike.
• Benzinski motor u zatvorenom prostoru ne smije se moći pokrenuti dok prostor nije provjetren zračnim ventilatorom sigurnosne izvedbe.
• Posude pod tlakom moraju imati potvrdu o nadzoru i ispitivanju od Hrvatskog registra brodova (HRB).

Zaštita mora od onečišćenja

Prikupljanje otpadnih voda i kućnog otpada

Zasebna točka zapisnika. Ništa se ne baca u more — sve se skuplja i predaje na kopnu.

• Zauljene vode i otpadno ulje — posuda ili spremnik za prikupljanje, plus sredstva za upijanje zauljenih ostataka. Predaje se ovlaštenom sakupljaču u luci ili marini.
• Sanitarne otpadne vode (crne vode) — brodice opremljene sanitarnim čvorom moraju imati spremnik za zadržavanje. Prazni se na prihvatnoj stanici u luci ili marini, nikako u luci, sidrištu ni blizu plaže.
• Kućni otpad i smeće — posuda za prikupljanje smeća na brodici, sadržaj se predaje u kontejnere na kopnu. Staklo i plastika posebno — razgrađuju se stoljećima.
• Spaljivanje otpada na plovilu je zabranjeno.

Akumulator

Glavni izvor napajanja VHF radijske postaje i za pokretanje motora. Daje isključivo istosmjernu struju.

• Olovni (češći): elektrolit je razrijeđena sumporna kiselina.
• Čelični (skuplji): elektrolit je razrijeđena kalijeva lužina.
• Održavanje: razina elektrolita mora biti barem 1 cm iznad ćelija; ako opadne, doliti destiliranu vodu. Kleme držati čiste i namazane mašću.
• Najčešće 6 ili 12 ćelija po 2 V → ukupno 12 ili 24 V.
• Spajanje u seriju zbraja napon, paralelno zbraja struju.
• Suhi zatvoreni i gel akumulatori ne trebaju održavanje (osim spojeva) i ne izlijevaju se ako se prevrnu.

Pomorstvo i propisi

Najviše „suhih“ činjenica na ispitu. Definicije i brojke se uče doslovno — zato su ovdje odvojene i istaknute.

Definicije plovnih objekata

Pojam brodica ne obuhvaća: plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu (za prikupljanje, spašavanje, radove), plovila isključivo za natjecanja, kanue, kajake, gondole, pedaline, daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima.

Bruto tonaža (BT) je zapremnina plovila dobivena baždarenjem, izražava se u neimenovanim jedinicama. Neto tonaža je uvijek manja od bruto.

Oznake brodica — redoslijed je cijelo pitanje

Isprave na brodici

Za vrijeme plovidbe na brodici moraju biti:

1. Upisni list brodice
2. Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice
3. Dozvola za radijsku postaju na plovilu — ako brodica ima VHF postaju

Neposjedovanje isprava u plovidbi je pomorski prekršaj: novčana kazna, moguće i oduzimanje uvjerenja. Nadzor nad brodicom, opremom, ispravama i posadom obavljaju ovlašteni službenici lučkih kapetanija i ispostava.

Upis i brisanje brodice iz očevidnika

Upis je obvezan za svaku brodicu, dakle za plovilo duljine preko 2,5 m ili snage preko 5 kW. Upisuje se u očevidnik brodica koji vodi lučka kapetanija; jahte se upisuju u upisnik jahti.

Za prvi upis prilaže se: dokaz o vlasništvu (račun ili kupoprodajni ugovor), dokaz o tehničkim podacima plovila (duljina, širina, snaga, materijal, godina gradnje), dokaz o plaćenim davanjima, polica osiguranja od odgovornosti, te — ako je plovilo bilo upisano u stranom upisniku — potvrda o brisanju iz tog upisnika. Nakon pregleda kojim je utvrđena sposobnost za plovidbu izdaje se Upisni list i dodjeljuje oznaka.

Brisanje iz očevidnika provodi se kad brodica potone i ne izvadi se, propadne, bude otpisana, izgubi hrvatsku državnu pripadnost (prodaja u inozemstvo) ili prestane udovoljavati uvjetima za upis.

Što piše u Upisnom listu

Tijelo koje ga je izdalo, broj, datum i mjesto izdavanja · oznaka i ime brodice · godina gradnje · namjena · tip i materijal gradnje · duljina, širina, nosivost · visina teretne linije (za gospodarske) · broj i snaga porivnih uređaja · ime, prezime i adresa vlasnika · dopušteni broj osoba · područje plovidbe · datum pregleda i rok valjanosti.

Nadležnosti lučkih kapetanija

U odnosu na brodicu i njezinu posadu, lučka kapetanija:

• vodi očevidnik brodica te obavlja upis i brisanje;
• obavlja baždarenje i preglede (osnovni, redovni, izvanredni) te utvrđuje sposobnost za plovidbu;
• izdaje Upisni list i uvjerenja o osposobljenosti te provodi ispite;
• obavlja nadzor i inspekciju nad brodicom, opremom, ispravama i posadom, i može zabraniti plovidbu;
• provodi izvide pomorskih prekršaja i podnosi optužne prijedloge;
• provodi nadzor reda u lukama i u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru;
• organizira traganje i spašavanje kao pod-središnjica SAR službe;
• određuje opremu brodice i količinu sredstava za spašavanje.

Osam lučkih kapetanija: Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik.

Pregledi brodice

Sposobnost za plovidbu utvrđuje se pregledom koji obavlja kapetanija ili ispostava uz naknadu. Pregled jahti obavlja Hrvatski registar brodova (HRB), Split, i jahta dobiva Svjedodžbu o sposobnosti jahte za plovidbu (brodica dobiva Upisni list).

Područja plovidbe

Osobno plovilo na vodomlazni pogon smije ploviti isključivo u području IIIc, uz ograničenje na unutarnje morske vode i teritorijalno more RH.

Ograničenja moraju biti naznačena u Upisnom listu brodice, odnosno u Svjedodžbi o sposobnosti jahte.

Projektne kategorije

Tipovi i gradnja brodica

• Pasara — odsječena krma, tzv. zrcalo.
• Gajeta — oštar pramac i krma, široka i stabilna.
• Guc — sličan gajeti, ali uži, ima „škaf“ na pramcu.
• Leut — oštar pramac i krma, škaf na pramcu i na krmi.
• Batana — ravno dno i ravna krma.
• Gliser / jet ski — klizi po površini mora.

Elementi konstrukcije brodice

Zapisnik traži ovo posebno. Ide odozdo prema gore:

Materijali: najčešće stakloplastika i drvo; manje brodice od nepromočive gume (tubusi); također aluminij, čelik, vodonepropusna šperploča, armirani beton.

Način gradnje: kalupiranje ili lijevanje, spajanje, lijepljenje, zavarivanje. Kod drvenih: dodirni, preklopni, dijagonalni i dvostruko dijagonalni. Gumene se lijepe.

Dimenzije i stabilnost

• Duljina — najčešće preko svega: između krajnjih točaka pramca i krme.
• Širina — najveća, između bokova na polovici duljine.
• Visina — od kobilice do palube ili razme.
• Gaz — od kobilice do neke vodene linije.

Stabilnost je svojstvo brodice da se uvijek vraća u ravan položaj nakon što je vanjske sile (more i vjetar) iz njega izbace. Teret raspoređuj po duljini, širini i posebno po visini: teže terete na samo dno, lakše iznad, sve osigurano od pomicanja.

Teretnu vodenu liniju (ujedno oznaka minimalnog nadvođa / slobodnog boka) moraju imati brodice za gospodarske svrhe, ucrtanu na oba boka.

Brodicom kraćom od 2,5 m smiju se prevoziti najviše dvije osobe.

Skuter, jet ski i vuča skijaša

Od obvezne opreme: sigurnosna narukvica i konveksni retrovizor; ako se iznajmljuju, i mogućnost daljinskog zaustavljanja s obale. Osobe na njima nose prsluke i sigurnosne kacige.

Na gliseru koji vuče skijaša (ili padobranca, osobu na gumenom jastuku) mora se, uz propisanu posadu, nalaziti još jedna osoba koja nadzire skijaša i daje mu upute.

Stabilnost brodice

Zasebna točka zapisnika. Definicija je već gore; ovdje je razrada koju ispitivač očekuje.

Pozitivna i negativna stabilnost

• Pozitivna — nakon nagiba plovilo se samo vraća u ravan položaj. To je normalno i ispravno stanje.
• Neutralna — plovilo ostaje u nagnutom položaju, ne vraća se ni ne nastavlja naginjati.
• Negativna — nagib se sam od sebe povećava i plovilo se prevrće. Uzroci: previsoko postavljen teret, prekrcanost, voda u kaljuži koja se prelijeva, ljudi svi na jednom boku.

Uzdužna i poprečna stabilnost

• Poprečna — otpor naginjanju s boka na bok (oko uzdužne osi pramac–krma). Za brodicu je ovo kritična stabilnost, jer se prevrće bočno.
• Uzdužna — otpor naginjanju pramac–krma (oko poprečne osi). Uvijek je znatno veća od poprečne.

Statička i dinamička stabilnost

• Statička — otpor plovila sili koja ga polako naginje; mjeri se momentom uspravljanja pri danom kutu nagiba.
• Dinamička — rad koji treba utrošiti da se plovilo nagne do određenog kuta. Bitna je kod naglih udara vjetra i vala.

Trim i kut nagiba

Trim je razlika gaza na pramcu i na krmi, dakle uzdužni nagib plovila. Ako je t_p promjena gaza na pramcu, a t_k na krmi, ukupni trim je t = t_p + t_k. Plovilo može biti trimano na krmu (najčešće i poželjno kod glisera), na pramac (opasno, pramac zarije u val), ili na ravnoj kobilici.

Kut nagiba je bočni nagib plovila u stupnjevima. Trajni bočni nagib zove se list i znak je lošeg rasporeda tereta ili prodora vode.

Oprema brodice

Zapisnik traži nabrajanje. Zapamti opremu po skupinama, ne kao jedan dugi popis — tako je i propisana:

Opremu i njezinu količinu određuje lučka kapetanija ili ispostava (za jahte HRB), ovisno o namjeni i području plovidbe.

Sidra

Sidro drži tek kad je uže položeno vodoravno po dnu, zato se pušta 3–4 puta dubina. Dio lanca uz sidro pomaže da sila vuče vodoravno, a ne prema gore.

Konopi i uzlovi

Najčešće od plastičnih masa. Čelik-čela se koriste kod ribarskih, teretnih brodica i jedrilica. Biljni konopi su nepraktični. Čuvati od sunca i mora, spremati u potpalublje, zamijeniti kod prvih oštećenja.

Uzlovi koji se traže: muški uzao, zastavni uzao, vrzni uzao i pašnjak (dodatno: pašnjak bez kraja, užarski, sidreni i plutačni uzao).

Morski prostori — kratke teze

Ovoga nema u zapisniku, ali zna se pojaviti kao dopunsko pitanje. Dovoljne su ti ove četiri rečenice.

Red u lukama i plovidba uz obalu

Red u lukama provodi tijelo koje upravlja lukom; nadzor nad provođenjem reda u lukama i u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru provodi kapetanija.

Prvenstvo i sklanjanje

• Plovila kraća od 24 m, bez obzira na pogon, moraju se uklanjati s puta većim plovnim objektima pri plovidbi, uplovljenju i isplovljenju u lukama, u polukrugu od jedne nautičke milje od ulaza u luku, te u uskim kanalima unutarnjih morskih voda.
• U kanalima i tjesnacima brodovi kraći od 20 m (u RH do 24 m) sklanjaju se većima; ako žele prijeći kanal, čine to najkraćim putem, okomito na smjer pružanja kanala.

Gorivo i putnici u luci — redoslijed

Opskrba gorivom ne smije početi prije nego se iskrcaju putnici. Ukrcaj putnika može početi tek nakon što je plovilo opskrbljeno gorivom. Uvijek: ljudi van → gorivo → ljudi unutra.

Zabrane u luci (izbor koji se pita)

Zabranjeno je: onemogućiti pristup napravama za privezivanje; premještati ili uklanjati tuđe vezove i sidra; vezivati se za oznake i naprave koje nisu za privezivanje; oštećivati operativne obale; zavarivati i ložiti vatru na otvorenom; čistiti, strugati i bojati oplatu; zagađivati zrak; držati propeler u pogonu osim zbog manevra; kupati se, roniti, glisirati, jedriti na dasci, skijati na vodi; spaljivati otpad; na bilo koji način ugrožavati sigurnost plovidbe, ljudi i okoliša.

Bez odobrenja kapetanije zabranjeno je kupanje i plivanje u lukama i prilazima lukama, uskim prolazima i kanalima u kojima se obavlja plovidba. Jedrenje na dasci zabranjeno je na ulazu u luku, u uskim prolazima i unutar uređene plaže.

Meteorologija

Meteorologija je znanost koja proučava fizička svojstva atmosfere. Vrijeme je trenutačno stanje atmosfere nad nekim područjem. Atmosfera je zračni omotač Zemlje; njezin najniži sloj do oko 10 km je troposfera.

Elementi vremena

Temperatura zraka · atmosferski tlak · vlažnost zraka · vidljivost · oblačnost · padaline · vjetar · stanje mora.

Prva tri su najvažnija — na njihovim međusobnim odnosima odvijaju se sve vremenske promjene.

Vjetar

Vjetar je horizontalno strujanje zraka iz područja višeg prema području nižeg tlaka. Nema razlike u tlaku → nema vjetra. Razlika nastaje zbog nejednakog zagrijavanja: kopno se brzo grije i brzo hladi, more se sporo grije i sporo hladi. Smjer se utvrđuje na otvorenom moru gdje nema prepreka.

Maestral je ugodan ljetni vjetar, puše isključivo danju, osvježava; u uskim kanalima (Hvarski, Pelješki) zna biti jak i pogoduje jedrenju.

Nevera je ljetna oluja koja se ne može sigurno predvidjeti, vrlo je jaka ali kratkotrajna, dolazi iz smjera NW do SW, prati je jaka kiša. Skloni se u najbližu luku ili uvalu; nakon nje ubrzo se vrati lijepo vrijeme.

Ciklone i anticiklone

Prognoza

Meteorološko izvješće za Jadran izrađuje DHMZ — Pomorski meteorološki centar (PMC) u Splitu, barem tri puta dnevno. Može se vidjeti na oglasnoj ploči lučke kapetanije, a obalne radijske postaje emitiraju ga tri puta dnevno na hrvatskom i engleskom.

More: plima, valovi, struje

Plima je periodično uzdizanje, oseka periodično spuštanje razine mora, zbog privlačnih sila Mjeseca, planeta, Sunca i zvijezda; utječe i tlak zraka. Na Jadranu razlika je mala, do oko 0,9 m, dok drugdje na Zemlji doseže 12 m i više. Pri nadolaženju i povlačenju nastaju jake struje plime i oseke.

Valovi su ritmičko uzdizanje i spuštanje morske površine; struje su kretanje vodenih masa. Najčešći su vjetrovni valovi (živo more), rjeđi valovi mrtvog mora (prije ili poslije nevremena).

Elementi vala: dužina (horizontalni razmak između brjegova dvaju susjednih valova, u metrima), visina (od najniže točke dola do najviše točke brijega, u metrima), period (vrijeme između prolaska dvaju uzastopnih brjegova kroz istu točku, u sekundama).

Jadranska struja je odjeljak Sredozemne struje: ulazi uz obalu Albanije, Crne Gore, Hrvatske i Slovenije, pa se spušta niz obalu Italije prema Otrantu — dakle obrnuto od smjera kazaljke na satu.

Manevriranje brodicom

Manevriranje je vještina upravljanja brodicom pri pristajanju, sidrenju i plovidbi po olujnom moru. Ključ je poznavanje sila koje djeluju na brodicu.

Vijak i izboj krme

Dok se vijak okreće naprijed, strujanje koje proizvodi udara direktno u list kormila i povećava njegov učinak. Kod vožnje krmom kormilo skoro nema učinka (mali krak → mali moment).

Dva vijka: okreću se u suprotnim smjerovima, prema vani (lijevi ulijevo, desni udesno) — time se eliminira izboj. Brodica se može okrenuti u vrlo malom prostoru: za okret udesno voziš lijevim strojem naprijed, desnim krmom; za okret ulijevo obrnuto.

Bow thruster (pramčani potiskivač) je vijak u pramčanom dijelu trupa koji pomiče pramac lijevo ili desno i olakšava manevar. Osim vijaka koriste se i mlazni (jet) propulzori i jedra.

Kormilarenje

Kormilarski uređaj se sastoji od: lista kormila, rude kormila, uzdi kormila i kormilarskog kola. Okretanjem kola preko uzdi i rude zakreće se list kormila u stranu okreta kola. Klasična kormila zakreću se do približno 35°.

Privez

Brodica se privezuje brodskim konopima: bokom uz obalu, uz već privezano plovilo, ili u „četverovez“ — krma vezana za obalu, pramac usidren ili privezan na priveznu plutaču. Četverovez zauzima manje obalnog prostora. Pri isplovljavanju koristi kombinaciju promjene vožnje strojem, priveznih konopa i kormila.

Vezivanje — koji konop kako radi

Uz vez idu i bokobrani (parabordi) na visini razme, i konopi ostavljeni s dovoljno slobode za plimu, oseku i valove drugih plovila.

Manevriranje po nevremenu

• Prije svega: prsluci na sve, zatvoriti otvore, osigurati teret, javiti položaj, smanjiti brzinu.
• Valovi u pramac: plovi ukoso na val (oko 20–30°), ne okomito — inače pramac udara i brodica se naplavljuje. Brzinu prilagodi tako da ne "letiš" preko brijega vala.
• Valovi u krmu: najopasnija situacija za brodicu, jer val može zanijeti krmu i okrenuti plovilo bokom (brodica "ide u pretjecanje s valom"). Drži brzinu manju od brzine vala i kormilari aktivno.
• Val u bok: izbjegavaj — najveći rizik prevrtanja. Ako moraš, prolazi bočno u cik-cak kursu.
• Uvijek nastoj doći u zavjetrinu otoka ili u najbližu uvalu. Kod bure to je južna strana otoka, kod juga sjeverna.

Sidrenje

Sidrenje je vezivanje brodice za morsko dno. Sidro se mora dobro ukopati, dobro držati i lako uvitlati.

• Najpogodnije dno: mulj i pijesak (meko dno).
• Za lijepa vremena pusti oko četiri puta dubinu lanca ili konopa (skripta na drugom mjestu navodi 3 do 4 puta — u oba slučaja odgovor je „višekratnik dubine“).
• Vodi računa o: valovima, struji, vjetru, duljini i gazu brodice, blizini drugih plovila i o laznom prostoru — krugu polumjera sidro–krma, jer se brodica može okrenuti punih 360°.
• Sidri se najčešće jednim sidrom, da ne dođe do zapletanja lanaca.
• Prilazi točki sidrenja uz vjetar ili uz struju, prilagodi brzinu, obori i zadrži sidro, pa zavozi krmom.

Čovjek u moru

Svjetla, dnevni znakovi, zvučni signali

Ovo je dio s najviše bodova i najviše detalja. Uči po logici, ne napamet: crveno = nešto je u problemu ili ograničeno, zeleno = radi svoj posao, bijelo = normalna plovidba.

Sektori svjetala — brojke napamet

Kada se svjetla pokazuju: od zalaska do izlaska sunca, a danju u uvjetima slabe vidljivosti (magla, oborine). U takvim uvjetima: pojačaj osmatranje, smanji brzinu i oglašavaj se.

Trajanje signala: kratki = 1 sekunda; dugi = 4 do 6 sekundi.

Dnevni znakovi su crne boje, promjera 60/30 cm, ističu se samo za dnevnog svjetla na najvidljivijem mjestu.

Pogled iz svakog smjera — što svjetla znače o kretanju

Na ispitu i na moru nikad ne vidiš brod „iz kataloga“. Vidiš ga iz jednog kuta i iz toga moraš pročitati tko je i kamo ide. Zato uči svjetla po sektorima, ne po slikama.

Granica bočnog svjetla je 22,5° iza boka (112,5° = 90° do boka + 22,5° iza njega). Tu točno prestaje bočno, a počinje krmeno svjetlo. Zato brod koji te pretječe prvo vidi samo tvoje krmeno bijelo, pa tek kad izađe naprijed ugleda tvoj bok.

Čitanje aspekta — što vidim, kamo ide

Oprez: boja svjetla govori kojim smjerom je okrenut, a ne gdje je u odnosu na tebe. Postoji li stvarno opasnost od sudara, utvrđuješ promjenom pramčanog kuta: ako se kut ne mijenja, a udaljenost se smanjuje — rizik postoji.

Svjetla brodova na mehanički pogon

Svjetla brodova na jedra i vesla

• Brodica na vesla i jedra kraća od 7 m — ne mora stalno pokazivati nikakva svjetla, ali mora imati u pripremi ručnu svjetiljku ili fenjer s bijelim svjetlom da označi poziciju kad postoji rizik od sudara.
• Jedrenjak do 20 m — može pri vrhu jarbola pokazivati kombiniranu trobojnu svjetiljku (bočna + krmeno), ali tada ne smije pokazivati nikakva druga svjetla.
• Jedrenjak preko 20 m — mora stalno pokazivati bočna i krmeno; uz njih može (ne mora) pri vrhu jarbola pokazivati dva kružna svjetla u okomici: crveno iznad zelenog.
• Jedrenjaci kraći od 20 m, pa i kraći od 7 m, smiju pokazivati svjetla velikog jedrenjaka, ali ne moraju.

Svjetla ostalih brodova — tablica koja se uči

Obrnuti ključ — vidim boje, tko je to?

Na ispitu pitanje često glasi: „Noću vidite… o kojem se plovilu radi?“ Ovu tablicu čitaj zdesna nalijevo dok ne ide sama od sebe.

Atlas svjetala — svako plovilo iz sva četiri smjera

Ovo je srce modula. Za svako plovilo iz službene tablice imaš pogled u pramac, s lijevog boka, s desnog boka i s krme, plus dnevnu oznaku. Filtriraj po skupini ili upiši pojam, pa prolazi karticu po karticu dok ne možeš svaku nacrtati napamet.

Trenažer: što vidiš?

Program ti pokaže jedan pogled na jedno plovilo. Ti pogodiš tko je to. Vrti ovo dok postotak ne bude blizu stotke — ovo je jedina vježba koja stvarno gradi refleks za noćnu plovidbu.

Dnevni znakovi — oblici

Zvučni signali — brodovi koji se međusobno vide

Pretjecanje u uskom kanalu

U uskim kanalima i tjesnacima pretjecanje u pravilu nije dopušteno. Ako se ipak traži dopuštenje:

• Želim pretjecati s vaše desne strane: — — · (dva duga i jedan kratki)
• Želim pretjecati s vaše lijeve strane: — — · · (dva duga i dva kratka)
• Slažem se: — · — · (dugi, kratki, dugi, kratki)
• Ako ne odgovori — pretjecanje se ne smije poduzeti. Preporučuje se koristiti i VHF kanal 16 i svjetlo.

Zvučni signali u magli

Gong moraju imati brodovi dulji od 100 m. Sredstvo za zvučno oglašavanje dužne su imati sve brodice kojima je dozvoljena plovidba u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH.

Pravila izbjegavanja sudara na moru

Šest pravila. Ako ih znaš, riješio si veliki dio ispita.

Sigurnost plovidbe, spašavanje i SAR

Pomorska nesreća — definicija

Događaj ili slijed događaja koji uključuje: požar, eksploziju, sudar, nasukavanje, udar, oštećenje od nevremena, napuknuće trupa ili pretpostavljeni nedostatak na trupu, nemogućnost rada glavnih strojeva, veće oštećenje nadgrađa, ozbiljno oštećenje podvodnog dijela trupa koje čini brod nesposobnim za nastavak plovidbe, onečišćenje okoliša i kvar koji zahtijeva tegljenje ili pomoć s obale.

Vlasnik brodice koja je doživjela nesreću mora prije nastavka plovidbe zatražiti izvanredni pregled (brodica — kapetanija; jahta — HRB).

Sudar na moru — obveze

• Ne smiješ napustiti mjesto sudara dok sigurno ne utvrdiš da su osobe na drugom plovilu na sigurnom.
• Brodica s manjim oštećenjima dužna je pružiti svaku moguću pomoć drugoj.
• Prvo se spašavaju osobe, tek zatim brodica.
• Obvezna razmjena podataka.
• Spašavaju se i neprijateljske osobe i osobe koje se opiru spašavanju.
• Za spašavanje osoba ne pripada naknada. Za spašavanje imovine pripada pravična naknada, ali ne veća od vrijednosti spašene imovine.

Kad brodicu nije moguće spasiti

Voditelj će je nastojati maknuti s plovnog puta i nasukati na pogodno tlo, vodeći računa o spašavanju osoba.

Kod nasukavanja utvrdi: vrstu dna, veličinu oštećenja, dužinu kojom je brodica sjela na dno i prodire li more.

Kod prodora mora: svim sredstvima izbacuj more i privremeno zatvori otvore. Kod požara: odmah gasi svim raspoloživim sredstvima, obavezno prijenosnim aparatima. Ako ništa ne pomogne — voditelj naređuje napuštanje brodice i traži pomoć svim međunarodnim signalima pogibelji.

Sredstva za spašavanje

Količinu sredstava za brodice određuje lučka kapetanija ili ispostava, a za jahte HRB. Ovisi o namjeni i kategoriji plovidbe.

Upotreba sredstava za spašavanje

• Prsluk — obuci ga prije ulaska u vodu, nikad u vodi. Zakopčaj sve remene i obavezno remen između nogu, inače ti se prsluk podigne preko glave. Provjeri zviždaljku i svjetlo.
• Skok u more s prslikom — skače se nogama naprijed, jednom rukom pritisni prsluk uz prsa, drugom zatvori nos i usta. Gledaj ravno naprijed, ne dolje. Prije skoka pogledaj ima li nekoga ispod.
• Kolut — baca se u vjetar od unesrećenog, tako da ga vjetar i struja donesu do njega, nikad izravno na glavu. Kolut ima uže duljine oko 25 m.
• Splav — vezati uže za plovilo, baciti splav u more u zavjetrinu, povući uže do kraja da se aktivira boca s plinom i splav napuše. Ukrcavati se po mogućnosti suho, prvo slabiji i ozlijeđeni. Nakon ukrcaja odsjeći uže tek kad je plovilo pred potonućem, zatvoriti ulaz, izbaciti vodu i baciti plutajuće sidro.

Preživljavanje na moru

Zasebna točka zapisnika. Sve se svodi na jedno: gubitak tjelesne topline ubija brže od utapanja.

SAR — traganje i spašavanje

Proizlazi iz SAR konvencije; Hrvatska ju je potpisala i ratificirala te donijela Zakon o lučkim kapetanijama i Nacionalni plan traganja i spašavanja ljudskih života na moru.

Signali pogibelji

Prva pomoć — opseg

Priznaje se uz vozačku dozvolu ili drugu ispravu. Gradivo obuhvaća: sredstva za pružanje prve pomoći, izvore povreda na brodici, umjetno disanje, te postupanje kod hipotermije (gubitka tjelesne topline), smrzavanja i visokih temperatura.

Pomorska radiotelefonska služba

Zaseban ispitni predmet. Kanali, tri signala po prioritetu, dijelovi uređaja i GMDSS — to je sve što se traži.

Dozvole i obveze

• Brodice za gospodarske i javne svrhe moraju imati VHF postaju odobrenog tipa i rezervnu bateriju. Brodice za osobne potrebe nisu obvezne imati VHF, ali ako je imaju, mora biti odobrenog tipa prema propisu HRB-a.
• Dozvolu za radijsku postaju na plovilu izdaje HAKOM (Zagreb). Bez nje se postaja ne smije nabaviti, prodati ni dati u zakup. Dozvola ima trajni karakter, vrijedi do otpisa plovila ili postaje. U njoj su: oznaka i ime plovila, pozivni znak, podaci o vlasniku, vrsta službe, tip uređaja i dozvoljene frekvencije.
• Nakon dozvole vlasnik sklapa ugovor s PLOVPUT-om (Split) za korištenje postaje u komercijalne svrhe.
• Postajom smije rukovati osoba s najmanje uvjerenjem za voditelja brodice kategorije B.

Radio dnevnik

Knjigu je dužan voditi vlasnik ili voditelj brodice koja ima VHF postaju. Vodi se cijelo vrijeme rada postaje, od početka do kraja putovanja. Upisuje se: vrijeme uključivanja, pregled i kontrola rada, vrijeme isključivanja, te svi podaci o signalima i porukama pogibelji, žurnosti i sigurnosti. Prije početka vođenja ovjerava se u kapetaniji ili ispostavi. Pogrešni upisi se precrtavaju tako da ostanu čitki — dnevnik ima pravnu snagu dokazivanja na sudu. Danas je u prodaji GMDSS radio dnevnik.

Kanali — najvažnija tablica u modulu

Simpleks i dupleks

Simpleks: prijemnik i odašiljač rade na istoj frekvenciji, sugovornici ne mogu istovremeno govoriti — naizmjence, uz riječ „Prijem“ / „Over“. Na kraju razgovora: „Gotovo i prekid rada“ / „Over and out“. Dupleks: razgovor kao telefonom.

Identifikacija i pozivni znak

Brodica se identificira oznakom ili imenom i vrstom brodice; obalna radijska postaja imenom grada + riječ radio („Split radio“). Pozivne znakove dodjeljuje HAKOM.

PLOVPUT (Split) ima tri obalne radijske postaje:

9A označava državnu pripadnost (Hrvatska), a sljedeće slovo je početno slovo imena ORP-a. Pozivni znak brodice: 9A + četiri broja (može i 9AA, 9AB + četiri broja).

Obalne radijske postaje — sve tri

U ljetnim mjesecima dodaj jedan sat. Uz to, PMC Split emitira izvješće svakih desetak minuta na kanalu 67 preko repetitora na Visu. Točne kanale i vremena uvijek provjeri u priručniku Radio služba, jer se mijenjaju.

Opći postupak za uspostavljanje veze

Zasebna točka zapisnika. Pravilo je: tri puta ime pozvanog, jednom „ovdje“, tri puta svoje ime, pa „prijem“.

Tri signala po prioritetu

Dijelovi VHF postaje i kontrole

Postaja se sastoji od: primopredajnika (prijemnik-odašiljač), mikrotelefonske kombinacije, antene i izvora napajanja.

Napaja se istosmjernom strujom; ako je izvor izmjenična struja, mora ići preko ispravljača koji je ujedno transformator (220 V izmjenično → 12 V istosmjerno). Rezervni izvor je akumulator.

Mikrotelefonska kombinacija: slušalica (radio valove pretvara u glas), mikrofon (glas u radio valove) i prekidač/taster — pritisnut = odašiljač uključen, otpušten = isključen. Dok govoriš, svijetli lampica „Tx“.

Antena je štapnog oblika, neusmjerena — isijava i prima u krugu od 360°. Postavlja se na najviši dio brodice radi dometa.

Smještaj postaje: blizu mjesta upravljanja i nadohvat voditelju, što više radi antene i dometa, blizu izvora napajanja, da u slučaju potonuća što dulje ostane iznad mora, i s najmanje smetnji od drugih uređaja. Mora biti propisno uzemljena, osobito na brodicama od stakloplastike.

Nadzor i inspekcija

Nadzor obavljaju ovlašteni službenici lučkih kapetanija i ispostava. Inspekciju obavlja republički inspektor sigurnosti plovidbe (radio-inspektor), koji kontrolira: ispravnost uređaja, valjanost dozvole za radijsku postaju, urednost radio dnevnika, dozvolu za plovidbu brodice i ovlast voditelja. Kod bitnih nedostataka zabranjuje daljnju plovidbu dok se ne otklone.

GMDSS

Global Maritime Distress and Safety System — Svjetski pomorski sustav pogibelji i sigurnosti, u punoj primjeni od 1. veljače 1999. Temelji se na satelitskim i zemaljskim vezama.

DSC pozivi mogu biti: Distress (pogibelj), Urgency (hitnost), Safety (sigurnost), Routine (običan) i Ship's business (brodski poslovi). Prijem uključi alarm; nakon što vidi o čemu se radi, voditelj poziva plovilo na kanalu 16.

MMSI (Maritime Mobile Service Identity) je identifikacijski broj od devet znamenki. Prve tri označavaju državu zastave — za Hrvatsku 238 (primjer: 238010000).

Zapovjednici jahti kategorije A i B u području A1 moraju imati barem Svjedodžbu za radiooperatera s ograničenom ovlasti (tečaj 24 sata). Izvan područja A1 traži se Svjedodžba za GMDSS radiooperatera (tečaj 95 sati, 10 dana).

Radio telegram

Sastoji se od: službenog dijela, plaćene oznake, adrese primatelja, teksta, adrese pošiljatelja i potpisa. Službeni dio popunjava operater: naziv polaznog mjesta, broj (prvi telegram u danu je broj 1), broj riječi, dan i vrijeme predaje. Potpis nije obvezan. Adresa mora imati najmanje dvije riječi (npr. „Kapetanija Split“). Riječ smije imati najviše 10 znakova; dulja se računa kao dvije. Obračun vrši Plovput, obično mjesečno. Sadržaj telegrama je tajan — operater i voditelj ga ne smiju prenositi drugima.

Tablica sricanja — nauči napamet

Primjer: M/B „Marjan“, pozivni znak 9A3425 → Majk – Alfa – Romio – Džulijet – Alfa – November; Nove Najn – Alfa – Tera Tri – Karte For – Biso Tu – Panta Fajv.

Šprica: sve brojke na jednom mjestu

Ovo pročitaj ujutro na dan ispita. Ništa drugo.

Kartice

Klikni karticu da vidiš odgovor. Prvo pokušaj odgovoriti naglas — tek onda okreni. Ako pogriješiš, stisni „Ponovi“ i kartica se vraća na kraj hrpe.

Veliki test — sve gradivo izmiješano

Pitanja su izmiješana namjerno: na ispitu ne dolaze po poglavljima. Cilj je 90% i više. Sve ispod toga znači da se to poglavlje vrati na čitanje.